Verovatno svako od nas ima svoju omiljenu supu ili čorbu i oko toga ne moramo da budemo saglasni, ali sigurno se slažete da je ovo jelo fenomenalno i neizostavno u svakodnevnoj ishrani.

Zašto su značajne supe/čorbe?

Kada se postavi pitanje od kog vremena su supe/čorbe zastupljene u ishrani ljudi, odgovor je da su prisutne, verovatno, još od kada je čovek počeo da koristi toplotu za pripremu jela. Supe/čorbe nalaze se u ishrani svih naroda, u različitim kulturama, religijama širom planete. Nazivi pojedinih supa/čorbi ukazuju na poreklo, na primer: italijanska minestrona, francuska ragu čorba, tajlandska pileća supa, ruski boršč, mađarska gulaš čorba, asure – turska supa, marokanska supa od povrća, kineska supa od piletine i špargli, miso supa… srpska jagnjeća čorba. Različiti su nazivi, ali sve imaju iste uloge:

• Stimulacija apetita
• Podsticajno dejstvo na organe za varenje
• Unos hranljivih, zaštitnih i energetskih materija.

Utvrđeno je da supe/čorbe otvaraju apetit, lako se vare i zato se konzumiraju na početku ručka ili večere. Uglavnom se konzumiraju tople, ali postoje i hladne supe. Više o tome malo kasnije.

Kako se definišu supe i čorbe?

U svetu se često ne odvajaju nazivi supa i čorba, već se koristi termin supa koja predstavlja ređe ili gušće jelo koje se konzumira uz ručak ili večeru.
Kod nas se pod pojmom supa podrazumeva tečnost dobijena kuvanjem različitih namirnica u kojima je uložak (testenine, testa, povrće, iznutrice) vidljiv.
Čorbe (potaži) su neprozirne, zgusnute tečnosti koje se dobijaju kuvanjem različitih namirnica i kod kojih se uložak ne vidi.
Inače, ulošci su dodaci koji mogu biti različite namirnice: testenine (rezanci, tarana, flekice, ravioli), knedle (od griza, džigerice, pirinča), žitarice (pšenica, ovas, kukuruz šećerac, pirinač, proso, sočivo), pečurke, povrće itd. Zajednička karakteristika bilo koje namirnice koja se dodaje u supu kao uložak jeste mekoća. Dakle, uložak mora biti mekan toliko da se može usitniti kašikom. Pored toga, uložak mora da se vidi u supi, ali ne treba da dominira u tanjiru.
Ulošci od testa mogu biti od razvijenog, vučenog, trošnog ili lisnatog testa, zatim od hleba, biskvita… Povrće može biti seckano na listiće, kockice, štapiće i dr. Žitarice mogu biti u obliku integralnog zrna ili prerađene (u obliku pahuljica, griza, brašna i sl.).

Od čega se kuvaju supe/čorbe?

Supe/čorbe mogu se spremati od velikog broja različitih namirnica. Kvalitet tih namirnica utiče na kvalitet finalnog proizvoda. Kvalitet osnovnih namirnica zavisi od toga kako je namirnica proizvedena, skladištena, da li je sveža itd.
Supe/čorbe mogu kuvati od:
• Mesa
 Peradi (kokoška, ćurka, patka…)
 Sisara (teleće, juneće, jagnjeće meso…)
 Divljači (fazan, srna, zec…)
• Kostiju
• Iznutrica
• Riba, rakova i školjki
• Gmizavaca i mekušaca (zmije, puževi)
• Povrća (grašak, tikvice, pasulj, celer, boranija, brokoli, karfiol, bundeva, spanać, kupus, paradajz, krastavac…)
• Mleka i mlečnih proizvoda (jogurt, mleko)
• Voća

U različitim delovima sveta kuvaju se različite supe, pa tako su neke vrste supa za nas prava egzotika, ali za tamošnji narod svakodnevni deo trpeze. Treba imati u vidu dostupnost namirnica, jer ona umnogome utiče na izbor i zastupljenost određenih namirnica u ishrani.
Za poboljšanje arome supa/čorbi mogu se dodavati razni začini: lovorov i peršunov list, bosiljak, celer, nana, majčina dušica, ruzmarin, biber, paprika (mlevena, tucana), kari, zatim limunov sok, jabukovo sirće itd. Pri izboru začina vodite računa o teksturi supe/čorbe i o slaganju namirnica i začina, kao i o količini. Ponekad pustite mašti na volju i otkrite nove kombinacije.

Kako se serviraju?

Pri serviranju supa/čorbi najvažnija je temperatura. Uvek se serviraju tople! Lekovitost supama, pored sastojaka koje sadrži, daje i prijatna toplina prilikom konzumacije. Naravno, izuzetak su hladne supe (posebna vrsta supa).

Kome se preporučuju supe/čorbe?

Imajući u vidu hranljivost koju supe/čorbe poseduju preporučuju se osobama svih starosnih kategorija. Često su i osnovno jelo u mnogim medicinskim nutritivnim terapijama mnogih oboljenja, u postoperativnim tokovima, kao i kod rekonvalescenata (osoba koje se oporavljaju). Ustvari, odabirom namirnica sami određujete nutritivnu i energetsku vrednost ovog jela. A, sve to prilagođavate sopstvenim i potrebama vaše porodice ili osobe za koju spremate ovo jelo.

Na šta treba obratiti pažnju kada je upotreba supa/čorbi u pitanju?

Pored hranljivosti, lake svarljivosti i mnogih benefita, ipak treba biti oprezan ukoliko imate neka stanja ili bolesti. Supe/čorbe mogu konzumirati sve osobe, ali se oprez savetuje u izboru namirnica za njihovu pripremu. Evo, prikaza stanja i/ili oboljenja i supa/čorbi kojima treba dati prednost ili ih ne konzumirati:

1. Osobe koje boluju od dijabetesa, insulinske rezistencije, gojaznosti, hipertrigliceridemije i sl. treba da budu oprezni sa upotrebom krtolastog povrća (krompira, cvekle), testenine, žitarica, leguminoza (pasulj, grašak, sočivo) pri izboru i kombinovanju namirnica u pripremi supa/čorbi. Prednost dati supama/čorbama od zelenog, lisnatog povrća, kao i mesnim i supama od kostiju.
2. Osobe koje su na antikoagulantnoj terapiji (uzimaju, na primer lek Farin) ne treba da preteruju sa tzv. zelenim lisnatim povrćem koje je bogato vitaminom K, a na čiji unos ovi pacijenti treba da paze. Dakle, oprezno sa: kupusom, brokolijem, spanaćem, peršunovim listom, mladim lukom, keljom itd.
3. Pacijenti kojima je preporučena hipoproteinska ishrana (smanjen unos belančevina) treba da češće biraju supe/čorbe od povrća, žitarica, a da izbegavaju mesne supe/čorbe, sa jajima i sl.
4. Osobe koje imaju hiperurikemiju (povišen nivo mokraćne kiseline u krvi) i giht prednost treba da daju supama/čorbama od povrća, a ne mesnim (mesa, ribe, perad, divljač, iznutrice i sl.).

Pre nego što počnete da kuvate supu/čorbu…

1. Želite kvalitetnu supu/čorbu?

Kvalitetnu supu ili čorbu dobićete ukoliko parče mesa i povrće stavite u hladnu, posoljenu vodu. Na taj način, hranljivi sastojci iz navedenih namirnica rastvoriće se u vodi (bujonu), koji će postati kvalitetan. Ovakva hranljiva supa/čorba sadrži važne belančevine, minerale i druge sastojke, pa se zato preporučuje: deci i omladini, sportistima, trudnicama, dojiljama, radnoaktivnom stanovništvu, starijim osobama. Ovakvi hranljivi bujoni mogu se koristiti za stanja kada se preporučuje davanje tečnih i tečno – kašastih dijeta, kao i za ishranu preko sonde. Značajne su i terapeutskom smislu u periodu kada su česte prehlade, kao i u fazi oporavka.

2. Želite kvalitetno parče mesa iz supe?

Ukoliko postoji potreba da se spremi kvalitetno i sočno parče mesa, onda se voda najpre ugreje. Meso se stavlja tek kada je voda vruća, jer će povišena temperatura uticati da na površini mesa dođe do denaturacije (razgradnje) belančevina i na taj način će sprečiti izlazak hranljivih sastojaka u supu (bujon). Posoliti se može tek na kraju. Takvo parče mesa zadržaće sve hranljive sastojke nakon kuvanja.

3. Presolili ste supu/čorbu?

Ne brinite – dešava se 🙂 Postoje dva rešenja za takve situacije: možete dodati toplu vodu ili, ako to nije moguće, ubacite jedan sveži krompir, koji će kuvanjem upiti suvišnu so.

4. Nemate vremena da svaki dan kuvate supu/čorbu?

Nedostatak vremena ne treba da bude opravdanje za izostanak ovog važnog jela, poželjnog dela svakog ručka ili večere. Dobra organizacija je rešenje. Evo, predloga: u većem loncu stavite povrće, parče mesa, posolite i skuvajte. Zatim, bujon procedite: deo sipajte u manju posudu, vratite meso i povrće i imate supu za taj dan (ako povrće izgnječite štapnim mikserom, možete napraviti krem supu). Ostatak bujona, ohladite i čuvajte u frižideru (možete i da zaledite, ako želite). Na taj način imaćete bar dva dana supu/čorbu, i to pripremljenu za kratko vreme uz, stvarno, malo truda. Nekoliko ideja za upotrebu pripremljenog bujona (supe): u bujon možete ubaciti domaće rezance za supu ili napraviti knedle ili umutiti jaje i napraviti tzv. dronjavu supu ili finiširati belu čorbu… Postoji stvarno puno mogućnosti.

5. Deca ne vole supe/čorbe?

Dešava se da deca odbijaju da pojedu supu/čorbu, naročito ako se u kući ne kuva redovno, ali i ako dajemo deci alternativni obrok čim pokažu bojkot prema kuvanoj hrani. Savet: ne gubite strpljenje, dobro se organizujte i ne prihvatite “ne” i “neću” kao odgovor. Budite mudri: gledajte da supa/čorba budu svakodnevno na meniju. Ako se dosledno pridržavate ovog saveta na taj način detetu/deci šaljete jasnu i nedvosmislenu poruku da se supa/čorba podrazumevaju kao deo ručka. Dalje, servirajte supe/čorbe na različite načine: u dubokom tanjiru, šolji, maloj činiji… Šolje su posebno zgodne za serviranje paradajz čorbe, krem čorbi i sl. Još ako izaberete njihove omiljene šolje, uspeh je zagarantovan 🙂

6. Kako da povećam hranljivost supe/čorbe?

Pored već navedenih načina (potapanje povrća i mesa u hladnu vodu), hranljivost bujona može se povećati dodavanjem i drugih namirnica, poput: jajeta, žitarica, pečuraka, mleka… Naravno, ne treba dodavati sve istovremeno, na primer: pečurke dodajte ukoliko pravite posnu supu (bez mesa i jaja). Jaja dodajte, ako taj dan spremate ručak bez mesa itd. Na ove načine, ne samo da ćete povećati hranljivu vrednost supe/čorbe, već će ishrana biti raznovrsna, što je, takođe, veoma važno (o tome više u tekstu ”Da li je nemoguće moguće” tačka 2). Na kraju pripreme, dodavanjem peršunovog lista obogatićete supu/čorbu vitaminima C i K. Možete dodati i limunov sok, naravno ako se uklapa u strukturu odnosno teksturu supe/čorbe.

7. Kako da povećam gustinu supe/čorbe?

Gustina jela je važna kao organoleptička osobina, ali i kao kvalitet jela koji treba ispuniti. Najbrže i najnezdravije ugušćivanje jela jeste dodavanjem brašna. Nemojte to da radite, molim vas! Puno je razloga: povećavate hranljivu (kalorijsku) vrednost jela, belo brašno ima visok glikemijski indeks (brzo povećava nivo šećera u krvi), povećava kiselost jela… Preporučujem da se jela ugušćuju jednostavno: ukuvavanjem. Ili, ukoliko baš morate još nešto da dodate radi povećanja gustine, onda se pre odlučite za nešto od navedenog (zavisno od osnovne teksture supe/čorbe): kuvani paradajz, pahuljice od žita (ovsene, ječmene, pirinčane…), kukuruzni griz, proso i sl.

8. Previše je masna?

Mesna supa nekada bude više masna nego što bismo želeli. Ponekad zbog ukućana koji imaju hiperholesterolemiju (povećan holesterol u krvi), gojazni su ili iz preventivnih razloga treba da smanjimo masnoću iz supe/čorbe. Bilo koji da su razlozi, višak masnoće može se skinuti kašikom ili papirnim trakama (koje jednostavno upiju masnoću). Masti su manje gustine od vode i uvek se nalaze na vrhu posude. Kada se supa/čorba ohlade, masti se stegnu i onda ih je još lakše skinuti. Problem rešen 🙂

Prijatno vam želi,
Snežana