Promene vremenskih uslova često su tema razgovora: neko se žali, drugi kažu da tako naglih i velikih promena nikada nije bilo, treći prihvataju stanje stvari… Da li se ishrana menja sa godišnjim dobima i vremenskim uslovima?

Unos tečnosti i ishrana su životno važne potrebe ljudskog organizma, koje se sezonski koriguju. Šta to znači? Unos tečnosti, kako količine tako i vrste treba prilagoditi godišnjem dobu. Isto važi i za hranu. Opravdanih razloga za navedeno postoji puno: energetska potrošnja nije ista u zimskim i letnjim mesecima, ne znojimo se isto na različitim temperaturama spoljne sredine, dostupne su nam drugačije namirnice u različitim godišnjim dobima, postoje razlike u fizičkoj angažovanosti koje značajno utiču na ukupnu energetsku potrošnju itd.

Koje su glavne smernice za pravilnu ishranu u letnjem periodu?

Raznovrsnost i svežina dostupnih namirnica, brza priprema, laka svarljivost i povećan unos tečnosti su glavne karakteristike i polazne tačke u planiranju ishrane u letnjem periodu.

Najvažniji principi pravilne ishrane su: umerenost, raznovrsnost i uobročenost. Ove osnovne smernice važe za sva godišnja doba, pa tako i u letnjem periodu. Specifičnosti koje donosi leto utiču na praktičnu primenu ovih pravila. Evo priče 🙂

Umerenost znači da dnevni energetski unos treba prilagoditi potrebama organizma u letnjem periodu. Dakle, ukoliko smo smanjili dnevnu energetsku angažovanost (na primer: ako smo na godišnjem odmoru ili radimo, ali sa manjim fizičkim opterećenjima nego inače) onda bi trebalo da smanjimo energetsku vrednost obroka (unositi manje kalorija). Setite se, svaki energetski suficit (višak unetih kalorija) vodi ka dobitku kilograma. Fizička neaktivnost je glavni pomagač tog procesa.

Raznovrsnost podrazumeva konzumaciju različitih namirnica, ali i istih pripremljenih na drugačije načine. Leti je dostupnost namirnica velika i to treba iskoristiti. Prvi način je da obogatite jelovnik kako izborom namirnica, tako i različitom pripremom i kombinovanjem namirnica koje su prisutne na pijacama/marketima/baštama. Ako niste sigurni da li unosite sve što treba vašem organizmu – pogledajte boje u tanjiru. Šarenilo u tanjiru govori vam da ste na dobrom putu pravilne ishrane 🙂

Kada je reč o pripremi namirnica na različite načine često kao primere navodim tikvice, boraniju i drugo povrće. Tako se, na primer tikvice najčešće u našim domaćinstvima serviraju kao pohovane. To ne bi bilo strašno ako je to samo jedno od jela koje pravite od tikvica. Problem je ako je to jedino jelo koje pravite od ove odlične namirnice. Evo par ideja: čorba od tikvica, punjene tikvice, musaka od tikvica, pita od tikvica, salata od tikvica… To se zove raznovrsnost u pripremi 🙂

Širokoj lepezi prisutnih namirnica može se produžiti vreme dostupnosti u ishrani različitim metodama konzervisanja. Mogu se koristiti postupci poput: zamrzavanja, pasterizacije, sterilizacije, sušenja, biološkog konzervisanja i dr, a više o pravilnom odabiru namirnica za konzervisanje i zimnici uopšte, pročitajte u prilozima 10 saveta da uspešno ostavite zimnicu i Jesen stiže dunjo moja… jabuko, kruško, papriko…

Uobročenost znači da je preporuka konzumacija više količinski manjih obroka. To će sigurno prijati svakom organizmu tokom vrelih dana. Na taj način varenje će biti lakše, iskoristljivost nutrijenata bolja, nećete imati padove energije i držaćete pod kontrolom potrebu za slatkišima. Ovu preporuku nije teško održati ako ste i na odmoru: ukoliko imate organizovanu ishranu doručak je od 7 do 9, ručak od 12 do 15 i večera od 18 do 20. Slučajnost? Ne bih rekla.

Preskakanje obroka i prejedanje treba korigovati (čitaj: promeniti te navike), jer oscilacije u ritmu uzimanja obroka i količini unete hrane nisu dobre za celo telo. Naime, ako preskočite obrok iz bilo kog razloga, do sledećeg ćete pregladneti i pojesti mnogo veću količinu hrane od one koja vam je potrebna. I, tu nije kraj priče. Bićete duže vreme siti, pa ćete poremetiti celodnevni ritam unosa obroka. Upravo zbog toga, nećete biti gladni za sledeći obrok, ali ogladnećete pred polazak na spavanje, pa ćete nešto pojesti, jer „ne možete da spavate gladni“… Poznat vam je ovaj scenario? Ako jeste, vreme je da odmah krenete u akciju: UOBROČITE se.

Da li leti može da se ne večera?

Često u ordinaciji čujem da su najčešći strateški potezi u cilju mršavljenja: „izbacivanje“ hleba iz ishrane i „preskakanje“ večere. O hlebu sam pisala, pa možete pročitati na Hleb naš nasušni, tako da sada ne ponavljam rečeno/napisano. Što se tiče izostavljanja večere u cilju mršavljenja, to definitivno nije dobra odluka. Glad će se sigurno javiti i moraćete da jedete „nešto malo da zavarate glad“, ali to često budu kalorične namirnice, tako da ništa nećete uštedeti na kalorijskom nivou. Upravo suprotno: unećete više kalorija, opteretićete organe za varenje, ali i ostale kasnim jelom, loše ćete spavati sa punim stomakom…

Uzimanje kasne večere i razna „mala“ grickanja daju velike rezultate na vagama za merenje telesne težine.  Neka vam orijentir bude da treba da prođe oko tri sata od večere do odlaska na spavanje. Važna je i količina unete hrane za večeru, te sledi savet: večera ne sme biti najveći dnevni obrok! To može biti grilovano parče mesa ili ribe sa barenim povrćem i salatom ili testenina sa sirom i salatom ili tunjevina sa sezonskom salatom i sl. Vrste i količine hrane zavise od individualnih karakteristika (pol, godine, uhranjenost, fizička aktivnost, zdravstevni status i dr.).

Kako da spremam hranu po vrućini?

Letnje vrućine čine da boravak u kuhinji nije baš uživanje. To ne znači da se ne spremaju kuvani obroci, već da se dobro organizujete. Pored preporuke da konzumirate raznovrsne namirnice, kojih tokom leta ima na pretek, važno je obratiti pažnju na termičku obradu. Namirnice treba što manje termički tretirati, kako bi se sačuvali termolabilni vitamini (vitamini osetljivi na povišenim tempereturama). Voće jedite u sirovom stanju, kao i većinu vrsta povrća. Neke vrste povrća i druge namirnice koje se ne mogu (i ne treba) jesti u sirovom stanju (jaja, meso…) treba pripremiti kuvanjem, blanširanjem, dinstanjem, pečenjem… Prženje i pohovanje izbegavati, jer se hrana spremljena na takve načine duže vari, kalorijska (energetska) vrednost im je veća i nutritivni status im je slabiji od drugih, preporučenih načina pripreme.

Pet saveta kako da spremate kuvanu hranu po vrućini

1. Kuvajte kada je dnevna temperatura manja: rano ujutru ili kasnije uveče, zavisno da li radite ili ako ste zaposleni, kakvo vam je radno vreme.

2. Skuvajte ručak za dva dana. Budite racionalni sa svojim resursima: vreme, energija, volja, trud i dr. Većina jela može se konzumirati dva dana, uz adekvatno čuvanje. Šta podrazumeva adekvatno čuvanje? Najvažniji faktori su: higijenski uslovi pripreme i čuvanja namirnica/hrane, posude za čuvanje hrane (vrsta i higijena), temperatura čuvanja i vreme čuvanja namirnica/hrane.

3. Konzumacija supa/čorbi od mesa i/ili povrća su važan deo dnevnog jelovnika. Zavisno od čega su skuvane mogu biti dobar izvor belančevina, minerala, vitamina, a pre svega tečnosti (više u prilogu Supa/čorba – kraljica svakog ručka). Mali podsetnik iz pomenutog priloga: supe/čorbe možete čuvati u frižideru 2 – 3 dana (zavisno od sastava), ali zamrzavanjem značajno produžavate njihovu dostupnost. Bujon se može duže čuvati u frižideru nego već pripremljena supa sa testeninom. Tako da je preporuka da pripremite bujon, a onda svakog dana pripremite različitu supu/čorbu dodavanjem rezanaca, umućenog jajeta, knedli, prosa itd.

4. Zamrzavanje hrane. Neka jela se mogu zamrzavati bez bojazni da će doći do promene u sastavu ili kvalitetu hrane. U prilogu o prevenciji bacanja hrane (O bacanju hrane), gde imate savete u vezi sa zamrzavanjem hrane.

5. Ponekad naručite hranu. Sve veća je ponuda gotovih jela na tržištu. Savete u vezi sa kupovinom gotovih jela pročitajte u nastavku 🙂

Mali vodič za pravilan odabir gotovih jela

  • Proverite da li osobe/poslovni subjekti imaju sertifikate i dozvole da se bave proizvodnjom i prometom hrane (internet je dobar saveznik u ovom poslu)
  • Malo se bavite organoleptičkom anamnezom:
    • pogledajte zaposlene (da li imaju čistu uniformu, sređene nokte, kosu ispod kape…)
    • prostor (brzi pogled na higijenske uslove, ambijent…)
    • sudovi (da li su topla odvojena od hladnih jela, salata; urednost posuda, korišćenje adekvatnih i različitih kašika/kutlača/hvataljki za različite namirnice/jela itd)
    • da li je na već upakovanoj hrani/salatama naznačeno datum i vreme pakovanja
    • kakav je promet (ako je gužva, promet namirnica je veliki, pa je manja verovatnoća za neželjene događaje)…
  • Pri naručivanju, prednost dajte pečenim ili jelima sa grila u odnosu na pržena i pohovana jela. Uz to napravite sezonsku salatu i eto ručka ili večere.
  • Naručivanje hrane nije zabranjeno, povremeno je to sasvim dobra opcija, ali ne treba da postane životni stil.

Šta da kuvam?

Uvek prisutno pitanje „Šta da spremim za ručak“ nije baš opravdano tokom leta. Zašto? Zbog obilja dostupnih namirnica. Dovoljno je da prošetate pijacom i da dobijete najmanje pet ideja za jelovnik. To upravo i preporučujem svima koji imaju kreativnu blokadu u kuhinji: prošetajte i obiđite pijac/market, vidite koje namirnice su dostupne. Korist od ove preporuke je višestruka: dobićete ideje šta da spremate u narednih par dana; nabavićete sveže namirnice (hrana za telo); uživaćete u šarenilu, atmosferi i mirisima (hrana za dušu). Na kraju, kupite cveće od bake koja uvek sedi na ulazu/izlazu svakog pijaca: obradovaćete i nju i sebe (još jedna porcija hrane za dušu).

Nekoliko podsticajnih predloga: musaka od tikvica i mlevenog mesa, boranija sa celerom, slatki kupus sa junetinom, plavi patlidžan sa sirom i šunkom, punjene paprike/tikvice, grašak sa piletinom, gulaš od pečuraka ili junetine sa palentom, piletina sa heljdom, (Piletina sa heljdom), riba sa blitvom/spanaćem, makarone sa sirom i jajima, špageti bolonjeze, pileći rižoto, ćufte od mlevenog mesa sa različitim prilozima od povrća… Receptura za pripremu jela i ideja je puno, budite maštoviti i uživajte u plodovima leta.

Da li salate mogu da zamene obrok?

Leti se prave salate od raznog povrća i voća i zaista obe vrste predstavljaju osveženje tokom toplih dana. Tada se često javlja pitanje: da li salate od povrća mogu biti obrok? Ukoliko se u salatu od sezonskog povrća (paradajz, krastavac, paprika, zelena salata, rotkvice, luk…) dodaju barena jaja ili komadići mesa (pilećeg, junećeg ili ribe),  kuvani kukuruz šećerac ili pšenica ili ovsene pahuljice ili dvopek i dr. i sve se prelije hladno ceđenim uljem, onda je takva salata – obrok. Takođe, važno je da jedan dnevni obrok sadrži supe/čorbe. Prednost dati supama/čorbama od sezonskog povrća (tikvice, paradajz, grašak, šargarepa, celer itd). Jela umereno soliti u toku pripreme.

U obilju voća koje je dostupno pravljenje voćnih salata se preporučuje. Ipak, moram da napomenem da je voće pored vitamina, minerala, dijetnih vlakana, bogat izvor voćnog šećera. Tako da se oprez savetuje prvenstveno osobama koje imaju intoleranciju na glukozu, insulinsku rezistenciju, dijabetes, gojaznost i povećane trigliceride u krvi, kao i svima koji vode računa o telesnoj težini. Dakle, savet je: konzumirajte, ali umereno.

Šta da pijem tokom leta?

Najbolja tečnost koja se preporučuje jeste voda. To je najeftiniji, najbolji, najadekvatniji izbor tečnosti za naš organizam. Obratiti pažnju na njenu teperaturu i izbegavati konzumaciju ledene vode, kako se ljudi često „rashlađuju“ tokom vrelih dana. Naime, unos veoma hladne vode i napitaka nije dobro za organizam, jer naglo ohlade  telo, koje se zatim, da bi se održala stalna temperatura tela, zagreva. Zato je preporuka unos vode i napitaka (limunade, čaja…) sobne temperature ili umereno rashlađene, kako bi se izbegle velike temperaturne oscilacije. Napitke poput limunade, čaja, voćnih sokova i sl. piti bez dodatog šećera. U vodu i navedene napitke možete aromatizovati dodavanjem listića nane, peršunovog lista, mirođije, korama limuna/narandže (ako imate organski limun – odlično, ako ne agrume dobro operite četkicom i rastvorom sode – bikarbone). Izbegavati gazirane sokove, energetske napitke, kao i alkoholne napitke, kako zbog visoke energetske vrednosti, tako i zbog lošeg uticaja na organizam. Alkoholni napici na velikim vrućinama utiču na dodatni gubitak vode iz tela (pored znojenja), što može dovesti do dehidratacije organizma.

Fizička aktivnost i ishrana

Prošla su vremena kada je odmor podrazumevao sate ležanja na plaži uz par proplivanih krugova. Godinama unazad koncept aktivnog odmora je prihvaćen i ima sve više pristalica. Šetnje, plivanje, vožnja bicikla i mnoge druge vrste fizičkog angažovanja su vam na raspolaganju i možete ih praktikovati u skladu sa željama, interesovanjima i zdravstvenim statusom. Oprez u doziranju aktivnosti savetuje se osobama koje nisu baš fizički aktivne tokom godine. Svakako da za tri nedelje ne mogu krenuti sa intenzivnim aktivnostima, dobiti atletsku građu i nadoknaditi to što su neaktivne inače. Umerenost je ključna reč i kada je fizička aktivnost u pitanju.

Fizičke napore ne praktikujte odmah nakon obroka. Primera radi: preporuka je da ukoliko ste na bazenu, moru, reci, jezeru ili odmarate blizu bilo koje vode, izbegavate plivanje odmah nakon obroka. Osvežavajte se tokom fizičke aktivnosti i ne zaboravite voćne užine.

Prijatno vam želi,

Snežana